Specijalizovani sajt za studente ekonomije, menadžmenta
i srodnih oblasti!

Penzioni fondovi


SADRŽAJ

UVOD 2

1. Penzioni fondovi, vrste penzionih planova i reforma penzionog sistema Srbije 3

1.1. Pojam penzionih fondova 3

1.2. Vrste penzionih planova. 5

1.3. Reforma penzionog sistema Srbije 8

2. Penzioni fondovi i makroekonomsko okruženje 9

2.1. Interaktivna veza penzionih fondova i finansijskog tržišta 9

2.2. Uticaj penzionih fondova na globalne finansije 11

3. Organizovanje penzionih fondova 13

ZAKLJUČAK 16

LITERATURA 17

Deo teksta Penzioni fondovi

Penzioni fondovi jesu institucionalni investitori koji obezbeđuju pojedincima materijalnu sigurnost posle okončanja radnog veka. Penzioni fondovi ne emituju lekundame finansijske elemente, več pružaju mogućnost indirektnog posedovanja finansijskih instrumenata od strane krajnjih investitora, te se po tome bitno razlikuju od ostalih finansijskih posrednika. Njihov karakter je isključivo fiducijarni, tj. imaju obavezu da obezbede finansijski dohodak i pod strogom su kontrolom države.

Izuzetno teški problemi su u penzionom fondu države Srbije, *** u vidu činjenicu da samo jedan zaposleni izdržava 1,3 penzionera, kao i da se broj radno aktivnih ljudi stalno smanjuje. Kao jedna od *** sigurnih penzija jeste dobrovoljno penzijsko osiguranje ili uvođenje tzv. *** stuba. Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima zaživeo je od aprila 2006. god., od kada, na desetine hiljada zaposlenih uveliko dodatno izdvajaju novac za dobrovoljno penziono osiguranje. U ovom času zainteresovani od 16-65 godina preko svojih firmi mogu uplaćivati u penzioni fond birajući premije. U inostranim firmama se obično uplaćuje oko 7% od prosečne bruto zarade. Ceo *** je , zamišljen, tako da svaki član ima svoj račun (obračun se vrši u tzv. Investicionim jedinicama, čija se vrednost objavljuje svaki dan) na kojem se vodi uplata, a dobit (prinos) se pripisuje kvartalno.

U mogim zemljama (SAD je najbolji primer) penzioni fondovi predstavljaju tržišie kapitala. Iz tog razloga ne mogu se više uvoditi kapitalistički programi socijalnog osiguranja, jer tada ne možemo govoriti o tržištu kapitala. Sa druge sirane, ukoliko ne postoji tržište kapitala, nema se gde ulagati novac. Za zemlje sa zrelom tržišnom privredom ovo je postao tradicionalan način razmišljanja. Dublje **** se pretpostavi da su penzioni fondovi tržište kapitala, znači da postoji vrlo dinamično međusobno delovanje između penzionih fondova i tržišta kapitala, te će stvaranje penzionih fondova podstaći razvoj tržišta kapiatala. Na taj način tržište kapitala postaje sve složenije i sofisticiranije i u povratnoj vezi sada ono pomaže razvoju penzionih fondova***