Specijalizovani sajt za studente ekonomije, menadžmenta
i srodnih oblasti!

Upravljanje socijalnim blagostanjem

SADRŽAJ:

UVOD 2

1. Pojam "socijalna država" 3

2. Socijalne potrebe i socijalna pravda 7

3. Poboljšanje osrvarivanja socijalnih prava 10

4. Merenje uticaja socijalne politike na ostvarivanje prava građana 11

ZAKLJUČAK 14

LITERATURA 15

Deo teksta Upravljanje socijalnim blagostanjem

„Socijalna država", kao oblik uređenja, predstavlja prirodan tok razvoja vladavine prava i pravne države, a moglo bi se reći i jedini neophodan tok razvoja pravne države. Obzirom na suštinske društvene promene kroz vekove može se reći da se pod pojmom „socijana država" može smatrati ona država koja je u ***, uspostavi i ostvari zadovoljavanje određene grupe potreba kojima se ostvaruje potpuna socijalna sigurnost građana.

Socijalna država je ,,welfare state" država koja pruzima odgovornost za *** svojih građana. Socijalna država štiti građane od najvažnijih rizika kao što su: prirodna starost, siromaštvo, invalidnost, nesreća na radu, nezaposlenost i bolest.

Sa stanovišta stepena u kojem pojedinci ili porodice mogu održati socijalno prihvatljiv standard života koji je nezavistan od uticaja tržišta, najprihvatljiviji je model koji je usvojen u socijal-demokratskoj grupi, a najneprihvatljiviji je model koji je usvojen u liberalnoj grupi. Drugim rečima, socijalna demokratija menja i modifikuje *** im pripada klasnom strukturom kapitalističke ekonomije. Korporativni model zagovara održavanje postojećih statusa, dok liberalni model podržava čistu tržišnu distribuciju sredstava i negira istorijski uspostavljene privilegije.

Dva danska naučnika Sven Bislev i *** modele socijalne države podelili u četiri idealne grupe:

• Prva grupa je katolička socijalna država sa naglašenom *** unutar porodične mreže. Posebno se naglašava potreba održavanja roditeljskih obrazaca, individualna štednja, odgovornost i međusobna privatna dobronamernost.

• Drugu grupu čini korporativna socijalna država u kojoj je socijalna politika bazirana na *** između radnika i poslodavca.

• Treća je liberalna socijalna država u kojoj je socijalna politika postavljena univerzalno uz obavezno socijalno osiguranje, koja štiti zaposlene i predviđa javna sredstva za pomoć ugroženoj populaciji.

• Četvrta je socijalno-demokratska držva, gde je socijalna politika bazirana na *** sa posebnim naglaskom na mogućnost pružanja i korišćenja usluga, a ne naknada.