Seminarski rad: Država i državni organ

SADRŽAJ:

UVOD 2
1. Pojam i funkcije države 3
2. Državni organ 5
2. 1. Definisanje i elementi državnog organa 5
2. 2. Svojstva državnih organa 6
3. Vrste državnih organa 8
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 14

Deo rada: Država i državni organ

Brojne su definicije države u pravnoj i političkoj teoriji. Postoji i mnoštvo reči kojima se označava ova politička zajednica u različitim istorijskim razdobljima. Aristatel je mislio da je država (politička zajednica) njegovog vremena savršena**** i **** zajednica (tj, ostvaruje cilj pune autarkije) i koja, doduše, **** iz životnih potreba, ali*** omogući najbobolji život, **** je smatrao, pak, da je *** država izobličena civilas terrena, dok je Hegel u civitas terrena video božansku ideju kakva postoji na ze- mlji. Marks je, za *** od Hegela, shvatao državu kao klasnu organizaciju, Kelzen kao prinudni poredak s različitim mogućim funkcijama, dok je Henke mislio da bez povezivanja vlasti i pravde nema ni države u pravom smislu te reči. Očigledne su razlike u gledištima o prirodi i suštini države, koje proističu iz navedenih shvatanja i te razlike u shvatanju suštine i funkcije države nisu prevaziđene ni u savremenoj pravnoj i političkoj teoriji države.

Državni organ predstavlja organizacionu jedinicu državne organizacije. On ne označava neku osobu ili neki materijalni objekt, kako se ponekad pogrešno kaže, **** normativnu pojavu, jedan skup srodnih pravnih poslova koji su određeni pravnim normama i povereni mu na vršenje. Po tome se državni organ jasno razlikuje od državnog *** lica i države.

Državni organ se razlikuje od državnog službenog lica **po tome što je državno službeno lice jedno fizičko lice, dok je državni organ organizaciona jedinica sastavljena od jednog, nekolicine ili velikog broja državnih **** lica.