Specijalizovani sajt za studente ekonomije, menadžmenta
i srodnih oblasti!

Seminarski rad: Ček

SADRŽAJ:

1.UVOD 1

2. POJAM I ULOGA ČEKA 2

3. ČEKOVNA NAČELA 4

4. ČEKOVNI ELEMENTI 4

5. ČEKOVNE RADNJE 5

6.VRSTE ČEKA 7

6.1 Vrsta čeka prema načinu određivanja imaoca čeka 7

6.2.Vrste čeka prema nameni 8

7. SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU MENICE I ČEKA 9

8. ČEK U MPP (MEĐUNARODNOM PLATNOM PROMETU 10

ZAKLJUČAK 12

LITERATURA 13

Deo teksta Seminarski rad: Ček

Ček je strogo formalna hartija od vrednosti, tako da određena isprava, da bi se smatrala čekom mora sadržavati sve zakonom propisane sastojke i da bude označena kao ček. Prema Zakonu o čeku bitni čekovni elementi su: označenje da je *** isprava ček, bezuslovni nalog za isplatu određene svote novca iz trasantovog pokrića kod trasata, ime lica koje treba da isplati ček to jest ime trasata, mesto plaćanja *** i mesto izdavanja čeka, i potpis lica koje je izdalo ček, to jest potpis trasanta. Za razliku od menice, kod čeka nisu bitni elementi ime remitenta, jer ček može da bude i na donosioca. Takođe kod čeka nije bitna dospelost čeka, jer ček uvek dospeva po viđenju.

Pismena isprava koja ne sadrži sve bitne čekovne elemente prema zakonu ne*** čekom. Ovo se ne odnosi na bitne pretpostavljene čekovne elemente, pod uslovom da se ti elementi mogu pretpostavljati. Bitna pravila o meničnim radnjama uglavnom se primenjuju kada se radi o čeku uz određene specifičnosti.

Ček je hartija od vrednosti kojom njen izdavalac (trasant) traži nalog (bezuslovan uput)*** da licu određenom u čeku isplati naznačenom svotu novca iz transantovog pokrića.

Ček je sredstvo plaćanja koji zamenjuje gotov novac, odnosno to je surogat novca, koji služi za *** plaćanje, zbog čega ima veliki ekonomski značaj.

Sa gledišta vlasnika sredstava, odnosno lica koje vrši plaćanje, upotreba čeka je način da plaćanje bude praktičnije i brže. Bezgotovinskim plaćanjem putem čeka izbegavaju se opasnosti čuvanja i *** novcem, kao što su krađa novca, habanje ,novčanica, fizičko uništavanje novčanica i dr. Istovremeno, deponovana sredstva u banci nose kamatu, čime se bar nominalno uvećavaju (realni prinos zavisi od inflacije).